S TRIBINE ZA PROSPERITETNU I ODGOVORNU HRVATSKU

Stranka Pametno okupila je istaknute intelektualce kako bi ponudili rješenja za ostvarenje prosperitetne, odgovorne, moderne, tolerantne i otvorene Hrvatske.

Rijeka, 15. srpnja 2016. – Kako u Hrvatskoj ostvariti prosperitet, koji su problemi s kojima se danas suočavaju hrvatski poduzetnici, zašto pravosuđe ne funkcionira, zašto mediji nisu slobodni, kako našu znanost bolje integrirati u razvijeni svijet… samo su neke od tema o kojima su sinoć govorili Sanja Barić, Boris Popović, Ivica Puljak i Nela Vlašić, na tribini Za prosperitetnu i odgovornu Hrvatsku, koju je organizirala stranka Pametno.

– Hrvatskoj treba društveni konsenzus za napuštanje ustaljenog, neuspješnog ekonomskog modela i prijelaz na ekonomiju inovacija. Današnji hrvatski poduzetnici kreativni su i hrabri, otvaraju nova radna mjesta, stvaraju nove proizvode i osvajaju nova tržišta. Upravo je njihovo poduzetništvo izvor inovacija i osnova konkurentnosti, a time i blagostanja društva – istaknuo je Boris Popović, privatni poduzetnik, te dodao – gotovo 75% mlađih od 34 godine u RH izražavaju želju za poduzetništvom, što je najviša stopa u EU, ali ih samo 30% vjeruje u ostvarenje takvih težnji. Da bismo to promijenili, nužno je stvoriti poticajan ekosustav, mijenjati regulatorni okvir i obrazovanje. Promjena stava prema poduzetnicima otvorila bi nova radna mjesta i dovela do povećanja izvoza, ulaza stranih investicija, smanjila bi javni i privatni dug te, u konačnici, omogućila restrukturiranje cjelokupnog gospodarstva i društva.

S Borisom se složio i Ivica Puljak, znanstvenik, koji smatra kako je budućnost svijeta i Hrvatske sjajna.

– Živimo u stoljeću znanja i znanosti. Moderni svijet je sve sadržajniji i zanimljiviji. Od kada se sustavno koristi znanstvena metoda, čovječanstvo kontinuirano napreduje. Jedini način kako da sudjelujemo u tom sve boljem svijetu i da iskoristimo mogućnosti koje budućnost pruža, je znanje – optimistično je istaknuo Puljak. Po njemu se Hrvatska treba integrirati u moderni svijet u svim segmentima, pa tako i u znanosti i obrazovanju. Usporedbom sa svijetom, očito je da su dijelovi naše znanosti koji su učinkovitije integrirani u svijet, u boljem stanju od drugih. Tu leži jednostavan odgovor kamo krenuti: u smjeru pune integriranosti u međunarodnu znanost, povećanja razine kompetitivnosti, promjene modela upravljanja i napredovanja u znanstvenom sustavu. To treba pratiti i povećanje financiranja, ali samo onih dijelova znanosti koje su se spremne mijenjati.

Za potrebne promjene i podizanje svijesti nužni su i mediji, smatra novinarka Nela Vlašić.

– Bez kvalitetnih, sveobuhvatnih i nepristranih informacija te slobodnih i neovisnih novinara i medija, nema ni odgovornog građanskog ponašanja pa tako ni političkog biranja. Gušenje medijskih sloboda i novinarska poslušnost, izazvana egzistencijalnim ucjenama, rezultira sveopćim društvenim zaostajanjem, čemu smo svjedočili posebno proteklih šest mjeseci. U razvijenim je zemljama nezamislivo da se vlast, već u prvim danima obnašanja dužnosti, obruši na neovisne medije i vrhunske novinarske profesionalce. Tako mediji financirani javnim novcem postaju propagandna glasila koja svakodnevno ulaze u domove na tisuće hrvatskih građana i formiraju mišljenje onih koji sutra glasuju na izborima.

Da bi mediji bili slobodni, poduzetnički duh razvijen, a građani obrazovani, neophodan je povratak povjerenja građana u funkcioniranje pravnog sustava, smatra Sanja Barić, ustavnopravna stručnjakinja.

– Funkcioniranje pravnog sustava sastoji se od primarne i sekundarne učinkovitosti pravnih normi. Primarna znači stvarno poštivanje pravnih normi, dok sekundarna uključuje djelovanje državnih institucija koje sankcioniraju prekršitelje, odnosno rješavaju sporove. Pravni poredak dobro će funkcionirati ako ga većina građana poštuje i ako postoji učinkovita pravna zaštita. Ključni elementi za ostvarenje toga cilja svakako su depolitizacija i borba protiv političke korupcije te poznavanje, trajnost, kvaliteta i prihvaćanje pravila, ali i kvaliteta i razina znanja pravosudnih djelatnika. Koristeći, između ostalog, i mogućnosti IT tehnologije, nužno je povećanje učinkovitosti pravosuđa, podizanje razine pravne samosvijesti ali i promišljanje alternativnih oblika rješavanja sporova i korištenje alata za ubrzanje postupaka.

Usprkos stanju u društvu i aktualnoj političkoj situaciji, svi sudionici zaključili su raspravu u vedrom tonu, istaknuvši kako je Hrvatsku moguće učiniti prosperitetnim mjestom za život, čija je budućnost sjajna. Temelj cjelokupne promjene društvene klime jest bolje i drugačije obrazovanje te pružanje prilike najboljima u društvu da pokažu što znaju kako bismo svi zajedno ostvarili bolju Hrvatsku – naprednu i modernu zemlju na usluzi svojim građanima, konkurentnu najrazvijenijim zemljama EU i svijeta.