U utorak, 22. ožujka 2016. godine održana je 32. sjednica Gradskog vijeća. Dnevni red od 33 točke nije obrađen istog dana, zbog čega je sjednica nastavljena u srijedu, 30. ožujka 2016. godine.

32. GV sjednica – dnevni red

Na dnevnom redu 32. sjednice našla se Odluka o kupnji i prijenosu poslovnih udjela Trgovačkog društva „HVIDRA“ d.o.o. Split,
Prijedlog zaključka o problematici poslovanja Trgovačkog društva “Promet” d.o.o. Split, Prijedlog zaključka o provedbi izvansudske nagodbe između “A-COSMOS” i “PROMET” d.o.o. Split, izmjene i dopune Proračuna Grada Splita za 2016. godinu sa projekcijama za 2017. i 2018. i brojne druge teme.

Glasali smo protiv prihvaćanja izvješća o Prometu, iz više razloga: dvije godine čekamo plan restrukturiranja Prometa, prije godinu dana najavljena je tematska sjednica koja još nije održana, novac građana daje se teškom gubitašu bez ikakvog plana (na ovoj sjednici 5,8 milijuna kuna), oduzima se dobit parkinga od 13 milijuna kuna koju će opet platiti građani, Kaštela i grad Omiš profitabilne su linije, izlaskom iz vlasničke strukture slijede novi gubitci dok Grad još nije riješio nelegalno zaustavljanje drugih prijevoznika na gradskim stajalištima.

Pritom smo predložili da se hitno održi tematska sjednica i priloži dubinska analiza poslovanja te detaljan plan restrukturiranja, da se hitno riješe odnosi sa suvlasnicima i županijom te nelegalna zaustavljanja i da se Prometu nadoknadi gubitak dobiti parkinga kroz restrukturiranje.

Na temu kupnje Hvidre d.o.o i osnivanja nove gradske tvrtke “Split parking” također smo aktivno sudjelovali u raspravi i protivili se neodgovornom ponašanju i rasipanju gradskog novca. Zašto smo tako regairali? Zato što Grad već ima svoju tvrtku koja brine o parkingu, otvara se novi ‘mega poligon’ za zapošljavanje podobnih, građani će sve to dodatno platiti naplatom parkinga širom grada, a Prometu d.o.o. oduzima se dobit od 13 milijuna kuna koju će opet platiti građani. Predložili smo korištenje već postojeće gradske tvrtke i da se svaki parking dodijeli toj tvrtci na upravljanje, umjesto da postoje i pojedinačni privilegirani koncesionari.

Točka dnevnog reda o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Splita za 2015., na žalost, usvojena je bez kvalitetne rasprave i zaključka. Sramotno je da se Izvješće praktično prepisuje, iz godine u godinu, bez pomaka i ambicije da se planovi zaista i realiziraju. Predposljednji paragraf izvješća kaže kako je ukupna provedba gospodarenja otpadom Grada Splita za navedeno razdoblje nepotpuno izvršena i to u svim segmentima Plana, kako iz sistemskih problema nedorečenih zakonskih propisa, mjera i poticaja, tako i iz nedovoljne motiviranosti i organiziranosti izvršitelja Plana na lokalnoj razini.

U 2015. godini građani Splita su uložili 15 mil. Kn za unapređenje i bolju organizaciju gospodarenja otpadom. Od toga je 670 000Kn uloženo u medije, promidžbu, edukaciju, duplo više nego prethodne godine. I što su građani dobili nakon ovih ogromnih uloženih sredstava? Gotovo ništa! Ciljevi koje Čistoća ostvaruje su: Nabavka opreme i saniranje gradskih divljih deponija (izuzev onih koji navodno nisu u njenoj nadležnosti poput npr. Kopilice, TTTSa). U periodu od 7 godina nisu napravljeni nikakvi pomaci naprijed, niti jedan razvojni cilj nije ostvaren i uloga Čistoće je ograničena na nabavku opreme za čišćenje ulica, pražnjenje kontejnera i zatrpavanje otpada na Karepovcu, kao što se to radilo prije 51 godinu, davne 1964. kad je Karepovac postao ‘privremeno odlagalište otpada’, a Split imao nekoliko puta manji broj stanovnika. Državna revizija je utvrdila da se novac prikupljen namjenski za sanaciju Karepovca koristio nenamjenski, 80 mil Kn je otišlo u Zapadnu obalu. To je ono u čemu je Grad dobar, u nenamjenskom trošenju sredstava vlastitih građana. I nitko ne odgovara za to.

Podsjetimo li se Plana vidit ćemo da (1) nisu izgrađena reciklažna dvorišta, (2) nisu postavljeni zeleni otoci, (3) nisu ostvareni uvjeti za izdvajanje biootpada (kompostana), (4) nije uvedeno razdvajanje otpada na kućnom pragu, (5) nije izgrađeno odlagalište glomaznog niti građevinskog otpada, a od odvojeno prikupljenih 16.687 t, Čistoća je prikupila svega 5% dok su njeni kooperanti prikupili 95% otpada. To vodi k zaključku da su potpuno suvišne sve one nesuvislo raspoređene šarene posude (ukupno 1.632) za papir, staklo, plastiku, tetrapak,.. jer očito otpad iz njih ipak završi na istoj hrpi – Karepovcu. Drugi je zaključak da su efikasniji nosioci koncesija nego Čistoća.

Ostavimo li po strani zahtjevniji dio ciljeva, poput izgradnje reciklažnih dvorišta, postavljanja i organizacije zelenih otoka, koji ovise o ‘sistemskim problemima’, imovinsko pravnim poslovima, ili podršci drugih službi u Gradu, i fokusiramo li se samo na operativne zadatke Čistoće – poput razdvojenog prikupljanja otpada – nažalost vidimo da nije ostvareno niti polovica tog cilja – u 2015 cilj je bio 24%, a ostvareeno je 10,4%. To je zabrinjavajuće malo i potpuno suprotno trendovima koje bilježe drugi gradovi i općine.

Zbog svega navedenog pitali smo tko snosi odgovornost za neizvršenje plana to i kakve su posljedice, tko je odgovoran za ‘neodovljnju motiviranost i organiziranost izvršitelja Plan na lokalnoj razini’. Neprihvatljivo je ‘izvlačiti se’ na ‘sistemske probleme, nedorečenost zakonskih propisa, mjera i poticaja..’ jer su ta pravila jednaka za sve – a svi su uspješniji od Splita?! Najvažnije pitanje je što kanimo poduzeti da se to promijeni?

Pitali smo i zašto je u 2015. godini prikupljeno manje razdvojenog otpada nego u 2014. i 2013., dok je istodobno broj posuda za različite frakcije otpada sve veći kao i izdvajanja za marketing? Koji su razlozi pada? Što management Čistoće kani poduzeti da poveća količine odvojeno prikupljenog otpada? Što poduzima? Kako se planira ostvariti skok sa 10,6% odvojeno prkupljenog otpada na 30% u 2016. što je u nacrtu novog Plana za razdoblje 2016-2022? Zašto je u Nacrtu Plana (prije tri tjedna) stavljeno da je u 2015. odvojeno sakupljeno 23% otpada, a danas u izvjeću više od dvostruko manje?

Karepovac se planira zatvoriti do 31.12.2018. godine, godinu dana iza zakonskog roka. Tko će odgovarati za to što će se promašiti zakonski rok? Tko će odgovarati što će građani Splita plaćati penale? Što komunalno redarstvo Grada poduzima na saniranju mikrodeponija, na poticanju primarne selekcije i razdvajanja otpada? Istražuje li i kažnjava počinioce komunalnog nereda? Ili je Grad jednostavno odlučio ponovo trošiti stotine tisuća kuna savjesnih građana unamljujući tvrtke koje će sanirati takve mikrodeponije bez da pokuša sankcionirati počinitelje? Zašto ima premalo posuda za odvajanje stakla (samo 92) i zašto se ne ulaže u posude za staklo (u 2014 je bilo 97 posuda)? Zašto se zastalo sa sadnjom zelenog zida (stabala) uz ogradu Karepovca? Prema stanju na terenu, zasađen je dio uz južnu stranu ograde. Što je sa preostalim južnim dijelom te sa sjevernom stranom na kojoj će uskoro niknuti pretovarna stanica? U toj perspektivi sjeverna strana Karepovca će biti dugoročno aktivna pa je zeleni pojas nužno čim prije posaditi. Kada se to planira? Koji je status izgradnje reciklažnih dvorišta? Koji su očekivani rokovi?

Cijeli niz pitanja, i svi su ostali bez dobivenog odgovora. Početak i završetak gospodarenja otpadom je primarna selekcija. Grad i Čistoća zabijaju glavu u pijesak čekajući da Lećevica riješi problem i pravdajući se slabom zainteresiranošću građana. No zaboravljaju, kad i ako Lećevica krene, 50% otpada ipak mora biti odvojeno. Lećevica je naime tako kapacitirana. I naravno, napomena: sanacija Karepovca može u najvećoj mjeri biti financirana iz EU fondova!!! Pokazuje to projekt kojim se priprema Lećevica (dio sredstava županija, dio Fond za zaštitu okoliša, a velikim dijelom EU fondovi). Čistoća je ovim izvješćem, koje je gotovo jednako zadnjih nekoliko godina u nizu, pokazala da ljudi koji njom upravljaju ne mogu izvršiti planove i ciljeve. Očito da trebamo novi, svježiji pristup.
Novi plan mora pokazati odlučnost, ambiciju i konkretne mjere za primarnu selekciju. Žao mi je što moram reći kako je i novi nacrt plana izgovor za manjak ambicije i sposobnosti.

Gospodarenje otpadom je važna tema za budućnost ovog grada i čitave aglomeracije. Tražili smo hitno sazivanje tematske sjednice na kojoj ćemo tražiti odgovornost za ovakvo poslovanje, razmotriti nacrt novog plana gospodarenja otpadom s konkretnim i jasnim akcijskim planom s čvrsto zacrtanim rokovima te uspostaviti zajedničko tijelo, projektni tim, koje će detaljno pratiti provedbu tog plana korak po korak i krenuti raditi. Iznijeli smo na početku sjednice i prijedlog o otvaranju kompostane u suradnji sa susjednim gradovima i općinama. Smatramo da je to konkretan i najbolji prvi korak ka ostvarenju zakonskog cilja od 50% odvojenog biootpada do kraja ove godine.

Na kraju je usvojen zaključak o održavanju tematske sjednice, uz napomenu dogradonačelnice Batarelo kako ih je već 20-ak na čekanju, pa, na žalost, ne znamo kada će ova važna tema doći na dnevni red.

Na sjednici je usvojen i zaključak o davanju suglasnosti na sklapanje Ugovora o pravu korištenja javnih površina i elektroničko-komunikacijske infrastrukture i povezane opreme između Grada Splita i „VIP net“ d.o.o. Zagreb i Ugovora o služnosti zemljišta radi korištenja i održavanje elektroničko-komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme između Grada Splita i HT d.d. Zagreb. Prošlo je više od dvije godine da smo upravo ovo predložili, na 1. radnoj sjednici ovog saziva Gradskog vijeća – plaćanje naknade Gradu za korištenje distribucijsko telekomunikacijske kanalizacije (DTK). Vijećničko pitanje postavili smo u kolovozu 2013., a Grad danas usvaja suglasnost o sklapanju ugovora s telekomunikacijskim tvrtkama. Bolje ikad nego nikad.

Raspravljalo se na sjednici i o utrošenim sredstvima za naknadu za razvoj, koja su se građanima Splita, bez pravne osnove naplaćivala od 2013. do 2015. godine od strane “Vodovoda i kanalizacije”. Naš vijećnik Jakov Prkić, istaknuo je kako je ovaj propust građane Splia koštao 27 milijuna kuna.

Poslije usvojenog zaključka o pružanju novčane pomoći gradu Vukovaru za obnovu vodotornja te civiliziranog glasovanja o imenima ulica, bez ideoloških rasprava i vrijeđanja, sjednica je završila u srijedu, 30. ožujka 2016. godine u 13 sati.